Sudovi ne mogu da zaključuju komercijalne ugovore poput ovih sa Pireus bankom, jer se njima ne vrši sudska vlast, kaže za „Politiku” Jelisaveta Vasilić, član Saveta za borbu protiv korupcije Autor: Jelica Antelj, izvor - Politika Ugovor zaključen između banke i suda je nedozvoljen. Sudovi, kao delovi pravosudne vlasti, imaju ograničenu poslovnu sposobnost, jer su ovlašćeni samo da preduzimaju radnje kojim se štite slobode i prava građana. Njihova prava su ograničena i kada sud istupa kao sudska uprava, jer u tom slučaju može samo da obavlja one poslove kojima se vrši sudska vlast. Prema tome sudovi ne mogu da zaključuju komercijalne ugovore poput ovih sa Pireus bankom, jer se njima ne vrši sudska vlast, kaže za „Politiku” Jelisaveta Vasilić, član Saveta za borbu protiv korupcije i bivši sudija Višeg privrednog suda komentarišući ugovore o poslovnoj saradnji koje su Vrhovni kasacioni sud, Drugi i Treći osnovni sud potpisali sa ovom bankom tokom 2014. i 2015. godine. Prema njenim rečima, sud ugovor nije mogao da zaključi i zbog toga što između obaveza banke i suda ne postoji nikakva ravnoteža. Banka daje kredit pod povoljnijim uslovima, ali sud po zakonu ne može ništa da učini za banku, odnosno ne može ništa da joj pokloni. – Banka daje poklon sudu, sudijama i zaposlenima, a sudijama, odnosno sudovima je zabranjeno da primaju bilo kakve poklone – izričita je naša sagovornica i upozorava da sudovi ne treba da zaključuju ovakve poklone, bez obzira što ni u jednom članu zakona ne stoji da oni ne mogu da sklapaju komercijalne ugovore sa povlasticama jer se to kosi sa funkcijom koju obavljaju.
1 Comment
Šta je to kauza, osnov ugovora o kreditu indeksiranog u švajcarskim francima? Da li ona postoji? U najprostijem prevodu za razumevanje, najlakše je reći da je kauza motiv i razlog zaključenja ugovora. Kauza mora postojati na strani oba ugovornika. Kauza mora biti jasna, vidljiva, transparentna svim ugovornim stranama. Kauza ne sme biti sakrivena. Kauza dakle mora biti poznata veličina, ponavljamo za obe ugovorne strane. Kauza je jedino specifična kod ugovora na sreću koji nisu predmet razmatranja ovog teksta. U momentu zaključenja ugovora kauza je bila jasna (iskrena, naivna) samo kod jedne ugovorne strane – zajmoprimca. Banka, zajmodavac je takođe imala svoju, posebnu kauzu koju je znala, a nije je unapred saopštila drugom ugovorniku. Zapravo, banke u ovakvim transakcijama su dužne da obznane “svoju kauzu” i krajnje domete toga pravnog posla. One su profesionalci u svom poslu i moraju da znaju kretanja na svetskom tržištu kapitala. Dakle, banke su znale da je u tom momentu franak bio na najnižem nivou i da je neminovan skok kursa. Njihova kauza (razlog) davanja kredita jeste upravo postizanje takvoga, stručno predviđenog maksimalnog efekta u oplodnji kapitala, koji dovodi do enormnih zarada zajmodavca i enormnih gubitaka na strani zajmoprimca. Kao što se vidi kauza zaključenja ugovora za zajmoprimca nije bila poznata, to jest zadnja namera je sakrivena tako što nije saopštena izvesna buduća okolnost fluktuacije kursa na bankarskom tržištu. Banka je znala, ili morala znati svoju kauzu, a klijent nije znao, nije saznao, niti je morao saznati kauzu banke. Čitav tekst preuzet sa Ozonpress-a možete pročitati ovde U Srbiji je nedavno donesena prva pravnosnažna sudska presuda o raskidu ugovora za kredit indeksiran u švajcarskim francima. U javnosti je to rešenje predstavljeno kao model koji ide u prilog korisnicima tih kredita i omogućava im da ipak nekako isplivaju iz dužničkog ropstva u koje su upali zbog velike neravnoteže u odnosu valuta. Ipak, da li je to zaista rešenje – pitaju se uporavo zaduženi građani, od kojih su mnogi pravnici i advokati, koji su se sada po prvi put okupili u udruženje čiji članovi mogu da budu samo korisnici kredita u švajcarcima. Da li se tačno zna šta su posledice raskida ugovora, koliko košta taj raskid, da li se presuda uopšte bavi preračunavanjem duga ili samo time da li je raskid dozvoljen, da li se ovim rešenjem korisnici kredita uvode u nove agonije i neizvesnosti, koliko košta raskid i zašto je od svih zemalja sa ovim problemom samo dužnicima u Srbiji raskid ponuđen kao rešenje problema, danas pitamo Jelenu Pavlović, advokata iz Centra za zaštitu korisnika bankarskih usluga CHF, i Marka Vasića, člana upravnog odbora ovog centra. Emisiju možete poslušati OVDE Jelena Pavlović, član Centra: ''Najveći problem je potpuno pogrešan kolosek u prezentovanju problema, u Srbiji se već osam godina i duže, ovi ugovori tretiraju kao potpuno zakoniti, koji su samo usled iznenadnog skoka švajcarskog franka, odjednom postali skupi, to je pogrešna percepcija, koja nema šanse da spontano prestane...'' |
CHF SRBIJAArchives
November 2019
Categories |