Predavači su bili prof. dr Vitomir Popović (akademik i bivši dekan Pravnog fakulteta u Banja Luci), prof. dr Silvija Petrić (redovni profesor Pravnog fakulteta i Univerziteta u Splitu), prof. dr Dragiša Slijepčević (sudija Ustavnog suda Srbije), prof. dr Genc Trnavci (redovni profesor Pravnog fakulteta i Univerziteta u Bihaću i ad hoc sudija za ljudska prava) i prof. dr Milan Blagojević (sudija Okružnog suda u Banja Luci). Svi predavači su govorili o pravnim apektima ovoga problema, sa posebnim osvrtom na prava potrošača, kao i na osnovna načela obligacionih odnosa – načela savesnosti i poštenja, načela ravnopravnosti ugovornih strana, načela jednake vrednosti uzajamnih davanja, načela zabrane zloupotrebe prava, kauze ugovornih strana i tako redom. Ono što je najvažnije, CHF Srbija je imala priliku da na skupu uzme aktivno učešće u radu, iznoseći svoje stavove o nezakonitosti predmetnih ugovora i postavljajući pitanje na koje, za sada, nije dobijen odgovor – na koji način pravdu da pronađu korisnici kredita kojima su ugovori raskinuti, a kojih ima više od 950 osiguranih kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita, ukoliko bi rešenje za Srbiju bio raskid ugovora zbog promenjenih okolnosti? CHF Srbija koristi priliku da još jednom skrene pažnju svim članovima i pratiocima da su na na nasoj veb stranici, javno dostupni tekstovi pravno-ekonomskog tima radi boljeg razumevanja problema i razumevanja rešenja. CHF Srbija nema nikakvu dilemu da su u pitanju nezakoniti, špekulativni ugovori koji ne mogu opstati u pravnom prometu i takođe vas obaveštava da će brzina rešavanja ovog problema (na nivou Srbije, a ne na pojedinačnom nivou) prevashodno zavisiti od vas koji pratite ove stranice i od toga koliko se posvetite širenju informacija, kako bi se javnost što brže i kvalitetnije upoznala sa temom. Takođe, želimo da izrazimo svoje zadovoljstvo i radost da smo imali priliku da se upoznamo sa divnim ljudima iz okruženja, koji, takođe, daju svoj nesebičan doprinos da se problem kvalitetno reši u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH. S tim u vezi, želimo da izrazimo žaljenje što predstavnici iz Crne Gore nisu bili u mogućnosti da prisustvuju. Sve ih ovom prilikom srdačno pozdravljamo. Ceo prilog je objavljen na televiziji PINK BH, u emisiji "U pola pet" koji možete pogledati na sledećem linku:
0 Comments
Pogledajte gostovanje predstavnika Centra za zaštitu korisnika bankarskih usluga CHF Srbija, Jelene Pavlović i Aleksandra Price, na televiziji Happy, u jutarnjem programu 05.11.2016. Tema: Stambeni krediti u švajcarskim francima Piše: Simo S. Stokić, dipl. pravnik Ovim tekstom pokušavamo dodatno, sa pravnog aspekta, da ukažemo na elemente ništavnosti ugovora indeksiranih u švajcarskim francima. Da bi se razumeo ovaj tekst, prethodno je potrebno da poznajemo ono što smo izneli u pogledu kauze i predmeta ovih ugovora. Ništavan je svaki ugovor koji nema neki od bitnih elemenata zakonom predviđenih za tu vrstu ugovora. Minimalni osnovni elementi svakog ugovora jesu kauza i predmet. Banke su ovim ugovorima, na nepošten način i protivno dobrim poslovnim običajima, izvršile navođenje neukih ugovornika na zaključenje ugovora kod kojih nije poznat krajnji efekat. To su toliko ništavni ugovori da do sada nikada nije u praksi savremenog sveta izvršena prevara tolikih razmera. Oni su jednostavno ogledni primerak ništavnosti bez presedana. Sud je obavezan i po službenoj dužnosti da pazi na ništavnost ugovora, čak i ako se stranka na to ne poziva. U rimskom pravu ovakvi bi ugovori bili nepostojeći, jer ne postoje bitni elementi za nastanak ugovora. U našem savremenom pravnom poretku oni su ništavni i kao takvi moraju se oglasiti odlukom suda po tužbi zajmoprimca. Sve, osim oglašavanja ništavnim, jeste improvizacija i lažna nada za izlazak iz robovskog položaja. Oglašavanjem za ništavne posledice su jasne: restitucio in integrum i pravo na naknadu štete za savesnu stranu, u ovom slučaju zajmoprimca kredita. Kauza mora biti poznata veličina za oba ugovornika. U ovim ugovorima imamo dve, potpuno dijametralno suprotne kauze, što je pravno nedopušteno. Samo što je kauza zajmoprimpca bila i ostala potpuno transparentna, a kauza zajmodavca je sakrivena i poznata za zajmodavca, a nepoznata za zajmoprimca kredita. Ona je postala poznata tek kroz postupak izvršenja ugovornih obaveza. Ništavnost se sastoji u tome što ona nije postojala i nije normirana ugovorom u momentu zaključenja ugovora, a bila je totalno predvidiva, ili je za banku morala biti predvidiva. Banka snosi štetne posledice eventualne nemogućnosti predviđanja kretanja kursa na bankarskom tržištu i takve posledice, ukoliko su potpuno negativne za neuku ugovornu stranu, isključivo mora da snosi banka. Legitimno je svoju kauzu ostvarivati, ali samo ako to jasno tražite u ugovornim odredbama i ako to nagovestite drugom ugovorniku, pogotovu ako je to banka. Kod nje ugovor ne može biti aleatoran jer se ne radi o toj vrsti ugovora. Kada se takva kauza uveže i sa predmetom ugovora koji je neodređen i neodrediv i koji u celom vremenu trajanja ugovora permanentno proizvodi samo štetne posledice i to samo i uvek na strani jednog ugovornika - zajmoprimca, onda je jasno kolika je ništavnost takvih pravnih poslova. Svi koji misle da će raskidom doći do spasenja, grdno se varaju. Oni time potpuno konvalidiraju ništavne pravne poslove i stavljaju sebi još veću omču oko vrata. Kada tražite raskid, vi polazite od pretpostavke da je sve u redu sa tim ugovorom, ali eto, vi ne možete dalje da trčite taj maraton simulovane i zelenaške staze. Vi takvom postavkom priznajete da ste od strarta znali za takve efekte, ali eto, kockali ste se i nije vam pošlo za rukom. Sada raskidom samo priznajete da ste vi to zapravo hteli, ali jednostavno nemate više snage. To otvara prostor za banku da potpuno dotuče zajmoprimca, jer će posle restitucije i naknade štete prevara samo da se uveća. Dodajemo i da je banka sve ugovornike dovela u stvarnu i pravnu zabludu u pogledu konačnog efekta u pogledu ugovornih obaveza. Jednostavno se radi o prevari banke. Prema tome, nikako tužba za raskid, već samo i isključivo za oglašavanje apsolutno ništavnim celoga pravnog posla od momenta zaključenja. Vlada Srbije je podržala kreiranje kredita indeksiranih u CHF, a jasan pokazatelj je i izjava tadašnjeg ministra finansija Mlađana Dinkića ,koji je preuzeo ulogu PR u promociji kredita HVB banke, na konferenciji za novinare održanoj u Beču, 12. septembra 2005.godine. Tekst i dalje stoji na sajtu Vlade: http://mfin.gov.rs/newsitem.php?&id=4619&change_lang=ls Prenosimo ga u celosti: Krediti HVB banke najpovoljniji stambeni krediti u Srbiji 12.09.2005. Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Mlađan Dinkić izjavio je danas u Beču da će stambeni krediti HVB banke, sa nominalnom kamatnom stopom od 4,45 odsto na godišnjem nivou, biti najpovoljniji stambeni krediti u Srbiji. Dinkić je na konferenciji za novinare objasnio da HVB banka ima potpisan ugovor sa Nacionalnom korporacijom za osiguranje stambenih kredita, kao i da će krediti ove banke, kada uđe u program Vlade za subvencionisanje kreditiranja mladih do 45 godina, verovatno biti još povoljniji. On je istakao da za stambene kredite HVB banke nisu potrebni žiranti, kao ni učešće i depozit, a period otplate produžen je na 25 godina. Kredit mogu dobiti i klijenti stariji od 45 godina, ali je potrebno da poslednja rata bude isplaćena sa 65 godina, ukazao je ministar. Stambeni kredit, koji će biti indeksiran u švajcarskim francima, odobravaće se za iznose od 10.000 do 100.000 evra, a klijent ne mora da stavi hipoteku na nepokretnost koju kupuje već na bilo koju drugu uknjiženu nepokretnost (stan roditelja), dok će jedini uslov biti da vrednost nekretnine mora biti veća za 20 odsto u odnosu na nekretninu koja se kupuje, rekao je Dinkić. Izvršni direktor Sektora poslova sa stanovništvom u HVB banci Ivan Radojčić izrazio je uverenje da će veći broj građana u Srbiji, uzimajući u obzir prosečnu platu, moći da priušti mesečnu ratu kredita, koja će za stan u vrednosti od 30.000 evra iznositi 169 evra mesečno. Prema njegovim rečima, HVB banka, koja će od 1. oktobra biti potpuno integrisana sa Eksim bankom, najavila je da će imati ukupno 41 ekspozituru, što je najviše u Srbiji, a cilj joj je da postane treća banka u Srbiji. Dinkić je objasnio da se želi postići što veća konkurentnost banaka što će, kako je ocenio, rezultirati sve povoljnijim kreditima. Efektivna kamatna stopa na stambene kredite HVB banke i bez subvencija države iznosi 4,75 odsto, dodao je on. Ministar je izrazio uverenje da će kamata biti i niža kada HVB banka uđe u sistem subvencionisanih kredita i najavio da će sledeće godine biti uvedeni limiti tako da država neće subvencionisati one koji su imućniji. |
CHF SRBIJAArchives
November 2019
Categories |