Presuda Apelacionog suda u Piraeusu, br. 791/2017, od 29.12.2017.godine - Sud potvrđuje sve navode iz prvostepene presude i dodatno ističe da krediti indeksirani u švajcarskim francima nisu obični krediti, već složeni finansijski proizvod sa izuzetno velikim rizicima, o kojima banke nisu informisale potrošače prilikom ugovaranja kredita.
Dana 24. maja 2016.godine sud u Atini je doneo presudu 334/2016 u sporu po kolektivnoj tužbi koju su pokrenule potrošačke organizacije u Grčkoj zajedno sa Udruženjem korisnika kredita indeksiranih u CHF (Grčka organizacija potrošača, Udruženje potrošača sa Krita i Udruženje korisnika CHF indeksiranih kredita) protiv EFG Eurobank Ergasias SA, kojom je sud zabranio Eurobanci da koristi bilo koju odredbu ugovora o kreditu koja ima za posledicu obavezu potrošača da plaća anuitet u protivvrednosti švajcarskog franka po kursu na dan plaćanja, kao i da koristi ugovorne odredbe kojima je banka bila ovlašćena da konvertuje glavnicu kredita u evre po kursu švajcarskog franka na dan raskida ugovora. Sud je zabranio Eurobanci da se pozove ili da koristi bilo koju odredbu ugovora koja za rezultat ima da korisnik kredita priznaje svoj dug obračunat u švajcarskim francima kao tačan i legitiman. Sud je naložio Eurobanci da ne može prigovoriti na bilo koje plaćanje koje je izvršeno po kursu na dan davanja kredita, odnosno da mora prihvatiti kao tačna sva plaćanja po inicijalnom kursu. Sud je zabranio Eurobanci da raskine bilo koji ugovor u kome se plaćanje vrši po kursu švajcarskog franka na dan davanja kredita, kao i da u slučaju raskida ne sme konverovati ostatak glavnice u evre po kursu švajcarskog franka na dan raskida. Konačno, sud je naložio Eurobanci da izvrši preračunavanje svih CHF indeksiranih kredita – i to kako anuiteta, tako i glavnice, na osnovu kursa na dan davanja kredita i zapretio Eurobanci kaznom od 3.000,00 evra za svako pojedničano kršenje predmetne sudske odluke. Ukratko, sud u Atini je takvom odlukom u celosti stavio indeksaciju u švajcarskom franku van snage, i to ne samo za ubuduće, već od početka ugovora, sa anuliranjem svih posledica indeksacije. Sud je ovakvu odluku doneo na bazi Zakona 2251/1994 (koji zakon je u celosti implementirao Direktivu EEZ 93/13 o nepoštenim ugovornim odredbana) nalazeći da ugovorne odredbe i uslovi u CHF indeksiranim kreditima ne ispunjavaju zahtev transparentnosti, odnosno da iako odredbe mogu biti gramatički tačne, da potrošači nisu dobili adekvatne i potpune informacije u vezi ozbiljnog valutnog rizika, kao i da nisu mogli da predvide, na bazi jasnog i merljivog kriterijuma, ekonomske posledice koje mogu nastati, a posebno da nisu mogli da shvate i predvide ukupan trošak kreditiranja koji je nedefinisan i koji može biti uvećan ne samo u anuitetu, već i u glavnici. Nedostatak transparetnosti, po grčkom sudu, nije prevaziđen ni ponudom za hedžovanje rizika (fiksiranje budućih plaćanja po unapred ugovorenom kursu) koja je data sa indeksiranim kreditom, jer potrošaču niko nije objasnio na jasan i razumljiv način kako deluje mehanizam indeksacije i koje mogu biti posledice i to ne samo na anuitet, već prvenstveno na glavnicu kredita. Na kraju, sud je istako da nepoštenost ugovornih odredbi o indeksaciji proizilazi i iz toga što su rizici ovih kredita izjednačeni sa investicionim rizicima, čime je po prvi put grčki sud ukazao na investicionu prirodu ovih kredita. Dana 29.12.2017.godine, doneta je Presuda Apelacionog suda u Piraeusu, br. 791/2017, kojom je sud potvdio sve navode iz prvostepene presude i dodatno istakao da krediti indeksirani u švajcarskim francima nisu obični krediti, već da se radi o složenom finansijskom proizvodu sa izuzetno velikim rizicima, o kojima banke nisu informisale potrošače prilikom ugovaranja kredita. Apelacioni sud je naveo da potrošači nisu bili svesni da su potpisivanjem ovih ugovora zapravo potpisali međuvalutni swap, zbog čega nisu ni mogli da shvate rizik kome se izlažu. Sud je utvrdio: - da ugovorne odredbe nisu bile transparetne, jer nije tačno i razumljivo objašnjen mehanizam uticaja drugih događaja na promenu kursa, na osnovu čega bi potrošač mogao znati i shvatiti kakve ekonomske posledice na njega ugovorena valuta proizvodi u budućnosti; sud je posebno imao u vidu legitimno očekivanje potrošača da će se plaćanjem ugovorenih anuiteta njegov dug smanjivati, a ne rasti; - da su krediti indeksirani u švajcarskom franku neposredno povezani sa deviznim tržištem (a kretanja na deviznom tržištu zavise od raznih socijalno–političkih uslova, inflacije, platnog bilansa, delovanja državne uprave ili centralne banke i tako redom), o čemu su potrošači takođe morali da budu obavešteni; - da potrošačima nije bilo saopštena činjenica da je početkom 2007.godine, postojala depresijacija valutnog rizika evra od 30 %, a što o čemu je banke informisao MMF iste godine; - da je banka morala da pruži informacije kako će tačno delovati na preostali dug velika depresijacija evra i istovremeno povećanje kamatnih stopa; - da je o takvom konkretnom proizvodu, koji nije obični hipotekarni kredit, nego je složeni finansijski proizvod, banka morala informisati potrošače putem posebnih savetnika s posebnim kvalifikacijama za takav posao; - da banka nije ponudila potrošačima mogućnost zaštite od rizika promene kursa, dok je sebe od takvih rizika potpuno zaštitila; - da je banka znala da potrošači nisu imali izvore prihoda u švajcarskom franku, te da nisu špekulisali kod ugovaranja kredita kao ulagači, nego su taj kredit uzeli isključivo zbog ponuđene niže kamatne stope; - na kraju, da banka znala da će doći do velike depresijacije evra i posledično do promene kreditne sposobnosti dužnika potrošača, i to iznad njihovih mogućnosti. Sa velikim nestrpljenjem očekujemo da će se tokom 2018.godine i u Srbiji doneti prve presude u kojima će se utvrditi nepoštenost odredbi o indeksaciji kredita u švajcarskom franku, a posebno će nam zadovoljstvo biti ako se neko od sudija osmeli da ih proglasi i nezakonitim, jer u Srbiji, ponavljamo, indeksirani krediti nikada nisu bili zakonom dozvoljeni. U Srbiji korisnik kredita, po Zakonu o obligacionim odnosima iz 1978.godine, ima samo dve obaveze – da vrati primljeni novac i plati ugovorenu kamatu. UPRAVNI ODBOR CHF SRBIJE
0 Comments
Federalni sud Nemačke: Banka ima obavezu detaljnog objašnjavanja svih slabosti i rizika proizvoda1/4/2018 Poštovani članovi, Od Združenja Franak iz Slovenije primili smo saopštenje za javnost, a povodom najnovije presude German Federal court in Karlsruhe (Bundesgerichtsfof – BGH), koji predstavlja sud najviše instance u građanskoj i krivičnoj materiji, a povodom Presude u predmetu XI ZR 152/17 od 19.12.2107.godine, koja je doneta u korist korisnika kredita čiji je kredit bio vezan za odnos EVRO/CHF. Nemački Federalni sud je istakao da banka ima dužnost detaljnog objašnjavanja i kada su u pitanju pravna lica i svi ostali entiteti, koje mora uključiti sve specifične slabosti i rizike takvog proizvoda, a koju obavezu banka nije ispunila. Specifičnost ove odluke je u tome da korisnik kredita nije bio fizičko lice/potrošač, već lokalna zajednica North Rhine – Westphalia (18.000 stanovnika, kredit od 3 miliona evra), kao i da će odluku morati da poštuju svi nižestepeni sudovi. Povodom ove odluke najvišeg suda Nemačke, Udruženje CHF Srbija ističe da je sudska praksa celog regiona identična i da uskoro očekujemo presude domaćih sudova sa istim obrazloženjima. Takođe ističemo da za razliku od regiona, gde su u većini zemalja EU indeksirani krediti bili zakonom dozvoljeni, kao što je bilo dozvoljeno i hedžovanje valutnog rizika, u Srbiji ovi sporni krediti ne mogu izdržati ne samo test pravičnosti, već ni test zakonitosti. Indeksirani krediti u Srbiji nikada nisu bili zakonom predviđeni ni dozvoljeni, te se trenutno vodi velika bitka između bankarskog običajnog prava i pravnih propisa Republike Srbije. Nemamo nikakvu dilemu da će u toj borbi pobediti pravni propisi Republike Srbije, koji za korisnika kredita predviđaju samo dve obaveze - vraćanje dobijenog novca i plaćanje ugovorene kamate. Iskreno se nadamo da je početno zbunjivanje sudova sa lošim tužbama koje su masovno podnete završeno i da će ova godina doneti dugo očekivanu, ali uvek dostižnu pravdu. Želimo vam puno vere, snage i optimizma u 2018.godini. Do konačne pobede nad nepoštenim i nezakonitim poslovanjem ! UPRAVNI ODBOR CHF SRBIJE ![]()
Izvor: TV RTS 1, Dnevnik 3 Pripremio: Dragan Stojev Stambenih kredita u švajcarskim francima u Srbiji je mnogo više nego što pokazuju zvanični podaci, a dobar deo njih nije ni osiguran kod nacionalne korporacije. To pokazuju podaci udruženja bankarskih klijenta CHF prema kojima u Srbiji ima čak 37.000 kredita u švajcarcima. Samo 60 odsto njih je osigurano. Dužnici bi voleli da u 2018. izađu iz dužničkog košmara, a banke ne odustaju od namere da svoja potraživanja namire. Pre desetak godina banke su mamile klijente na stambene kredite u švajcarcima: Obraćale su se mladima – "ovo je najbolje rešenje za izlazak iz statusa podstanara", išli su na sigurnost – "švajcarski franak je najsigurnija valuta" i na emocije – "uzimate stvar u svoje ruke". Te slogane osmišljavala je i Aleksandra Rakonjac, a sada je i sama bezizlazni dužnik. Kao menadžer banke popularizovala je takve kredite, zadužila se i sama ne sanjajući da će dug od šest miliona, koji je redovno otplaćivala do danas narasti četiri puta više. "Ja sam osigurala kredit kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita, platila sam tu polisu pet hiljada evra jer mi je banka predstavila to osiguranje da osiguravam sebe i svoj dom, da bi se sad ispostavilo da sam osigurala banku i njeno potraživanje", kaže Aleksandra. U Udruženju CHF kažu da je glavni problem to što su banke zapravo dinarske kredite samo knjižile u švajcarcima, a nisu snosile rizik kursnih razlika. "Banke apsolutno nemaju nikakvo razumevanje prema klijentima, niti popuštaju sa nivoom mesečnih davanja sa tim ratama. Čak su nezakonito fiksirale kamatne stope mesečnim ratama i klijenti su došli u ćorsok. Bukvalno da zakasnite dve tri rate, banka vam pušta hipoteku, a o tome vas ne obaveštava", kaže Saša Dević iz Udruženja klijenta CHF. Posle kobnog jačanja u odnosu na evro, švajcarski franak pao je na nivo od oko 100 dinara. To je donekle stišalo očaj dužnika, ali su mnogi od njih ipak ostali bez stanova. "Veoma mali broj stanova odu na doboš, pre svega što tu nisu na dobitku ni klijent, ni banka. To je zato što hipoteke koje su stavljene premašuju tržišnu vrednost nekretnina pa nema intersesa ni banke, ni klijenta kada bi se takav stan pojavio na prodaju kod sudskih izvršitelja", kaže Dragan Jovanović, stručnjak za nekretnine "Hedonija". Klijenti koji su tužili banke zbog kredita u švajcarcima smatraju da je sudska praksa otišla u pogrešnom pravcu. Presude se baziraju na zahtevima za raskid ugovora, zbog enormne dobiti banaka. To nije održivo, pa će dužnici tužbe zasnivati na tome da banke nisu ni imale franke u posedu. Udruženje CHF Srbija je primilo dopis NBS-a od 20.07.2017. koji je sadržavao delimične odgovore te je uputilo novi zahtev na koji još uvek čekamo odgovor. U prilogu su dokumenti: - Odgovor Narodne Banke Srbije prema CHF Srbija od 20.07.2017. - Novi zahtev CHF Srbija prema Narodnoj Banci Srbije i institucijama 17.10.2017. - Dokaz o predaji zahteva CHF Srbija prema Narodnoj Banci Srbije i institucijama ![]()
![]()
![]()
KAKO DA REŠITE ŠVAJCARSKE KREDITE: Tužite banke da ponište ugovor! Raskid ne dolazi u obzir!12/4/2017 Izvor KURIR Autor - Slavica Tomčić Građani koji imaju kredit u švajcarskim francima ne treba da tuže banke za raskid ugovora jer bi tako priznali punovažnost prevarantskih odredaba, naglašavaju u udruženju CHF Srbija. Građani koji imaju prevarantske kredite u švajcarskim francima treba da tuže banke za ništavost ugovora, a ne za raskid, tvrde iz Centra za zaštitu korisnika bankarskih usluga CHF Srbija. Ovo su istakli na predavanju „Ko će platiti slučaj švajcarac?“, koje je održano u okviru multikongresa „Serbijan vižens“ u organizaciji Nemačko-srpske privredne komore. Aleksandar Prica, član Upravnog odbora CHF Srbija, upozorio je da raskid ugovora s bankom korisnicima kredita nije rešenje jer bi stvorio još veću agoniju. Vodite računa - Raskidom ugovora vi priznajete da je ugovor pravosnažan, a ako je pravosnažan, onda priznajete sve njegove odredbe uključujući i indeksaciju u švajcarcima. Time priznajete da nema krivice banke i ne znaju se dalje posledice po klijenta u slučaju raskida ugovora, jer banka ima pravo na naknadu štete zbog promenjenih okolnosti. Banke mogu da tuže i državu da im nadoknadi štetu zato što je Srbija jedina zemlja u Evropi koja je garantovala za ove kredite koji su u startu osmišljeni kao prevara. Nikoga od nas banka nije upozorila o mogućim negativnim posledicama uzimanja kredita indeksiranih u švajcarskim francima i zato je jedino rešenje podnošenje tužbe za ništavost ugovora. Zaglibili skroz Aleksandar Prica dodaje da sledeće godine očekuje prvu presudu o ništavosti ugovora kredita u švajcarcima. Ivica Stojanović, profesor s Ekonomskog fakulteta u Beogradu, došao je do zaključka da su na 36.000 kredita banke ostvarile ekstra profit od 1,5 milijardi evra, odnosno 175 milijardi dinara. - Za podignut kredit od 81.000 švajcarskih franaka, što je 13. juna 2008. godine bilo 50.000 evra, ukupan iznos koji je građanin dobio je 3.971.000 dinara. S kamatom od 3,9 odsto na 144 meseca trebalo bi da plati ukupno 4.961.128 dinara. Međutim, 7. novembra 2017. godine banka klijenta duži za 9.812.626 dinara, što je rezultat indeksacije u švajcarcima. Ta razlika je ekstaprofit banke koji je još veći kod kredita s dužim rokom otplate. Činjenice TROŠKOVI SUDSKOG POSTUPKA - Sudska taksa na tužbu od 15.000 do 97.500* - Sudska taksa na presudu od 15.000 do 97.500 - Troškovi veštačenja između 20.000 i 70.000 - Pisanje tužbe od 20.000 do 40.000 - Izlazak advokata na ročište od 20.000 do 40.000 * cene u dinarima i zavise od vrednosti spora ZAŠTO TREBA TUŽITI ZA NIŠTAVOST UGOVORA - Sadrže nepoštene i ništave odredbe o indeksaciji u švajcarcima - Sadrže nepoštene troškove obrade kredita - Nepošteni su troškovi plaćanje osiguranja NKOSK - Sadrže troškove održavanja računa - Sadrže odredbu da se ugovor može raskinuti posle jedne ili dve neplaćenje rate Jelena Pavlović ZAJEDNIČKI PODNOSITI TUŽBE Advokat Jelena Pavlović objašnjava da troškovi sudskog postupka zavise od vrednosti spora i korisnicima kredita u švajcarcima preporučuje da se udruže i podele troškove. - Najbolje je da se udruži troje do petoro ljudi koji imaju kredit kod iste banke i podele troškove. Ovi predmeti su komplikovani i kad bi ih bilo više, proces dokazivanja trajao bi mnogo duže. Jednom tužbom može da se traži da se svaka nepoštena odredba ugovora stavi van snage i traži se da sud utvrdi da su ništave i nepoštene. Kada se utvrdi ništavost tih odredaba, to znači da ugovor ostaje na snazi kao dinarski kredit inicijalno dat i oslobođen svih nepoštenih troškova. |
CHF SRBIJAArchives
November 2019
Categories |